Ako bolujete od šećerne bolesti i imate oštećenje bubrega trebate znati da je dijeta veoma važna, često presudna za dalji tok vaše bolesti. Prvi cilj u dijetalnoj prehrani je da postignete i održite idealnu tjelesnu težinu. Ona se najlakše izravnava ako od vaše visine u centimetrima oduzmete broj 100. Regulacijom tjelesne težine postići ćete bolju kontrolu gilkemije, krvnog pritiska i masnoća u krvi. Ako vaša težina odgovara idealnoj to je znak da pravilo unosite energetske materije.
3 Osnovne hranljive materije su ugljikohidrati, masti i bjelančevine.
Ugljikohidrati su glavni izvori energije u prehrani. Sa njima treba unositi 50-60% potrebne energije. Ima ih u svim namirnicama biljnog porijekla. Osobe sa šećernom bolesti ne trebaju unositi koncentrirane šećere, a unos ostalih ugljikohidrata treba ravnomjerno raspoditi u toku cijelog dana, kako bi izbjegli veća kolebanja vrijednosti glikemije (šećera u krvi). Ako je unos ugljikohidrata praćen dovoljnim unosom dijetnih vlakana, postiže se bolja kontrola glikemije. Dijetna vlakna se nalaze u voću, povrću i žitaricama. Dnevno treba unositi 20-25 g dijetnih vlakana.
Masti su takođe izvor energije. Ako imate normalne vrijednosti masnoća u krvi, postići ćete bolju kontrolu glikemije, krvnog pritiska, sporije napredovanje bubrežne bolesti i procesa ateroskleroze. Mastima trebate obezbjediti oko jednu trećinu potrebne energije. Treba koristiti masti biljnog porijekla, a masti životinjskog porijekla smanjiti ispod trećine ukupno unijetih masnoća. Unos kolesterola treba ograničiti na 200-300 mg dnevno. Ovo možete postići ako izbjegavate mast, putar, margarin, žumanca, masne sireve, slaninu, crvena mesa, vrhnju, a unosite bijelo meso, nemasne sireve, bjelance jajeta, biljna ulja, morsku ribu (1-2 puta tjedno).
Bjelančevine su gradivne materije za organizam. Bjelančevine iz hrane ne utiču na glikemiju, ali ako imate oštećenje bubrega, njihov unos treba ograniiti. Ako je funkcija vaših bubrega očuvana, preporučuje se unos od 0,8 g bjelančevina po kg tjelesne težine dnevno. Ako imate smanjenu bubrežnu funkciju, tada treba ograničiti unos bjelančevina na 0,6 g po kg težine dnevno. Tako na pr. ako imate 70 kg, dozvoljen je dnevni unos od 42 g bjelančevina (70 x 0.6 = 42). Ovakvim ograničenjem bjelančevina postiže se bolja regulacija glikemije, smanjenje bjelančevina u mokraći, sporije napredovanje bubrežne bolesti. Treba unositi pretežno bjelančevine životinjskog porijekla (meso, jaja, mliječne proizvode). I u hrani biljnog porijekla ima bjelančevina, naročito u žitaricama, grahu i krumpiru, ali su one manje korisne, a pored toga ove namirnice sadrže dosta kalija i ugljiko- hidrata.
Unos tekućine je najčešće bez ograničenja. Ali ako imate otekline, treba ograničiti unos tekućinei. Ako želite da se oslobodite edema, tada trebate unositi manje tekućina od količine koju ste izmokrili prethodnog dana.
Kako kuhinjska sol (natrij) zadržava vodu u organizmu, to se svim bolesnicima od šećerne bolesti savjetuje umjereno ograničenje soli. Ako imate povišen krvni pritisak ili edeme, tada hranu ne treba dosoljavati, nekad je potrebno jesti i neslani kruh, a zabranjeni su suhomesnati proizvodi, slani sirevi, zimnica i konzerve svih vrsta.
Neki bolesnici imaju sklonost ka povećanju kalija u krvi. Ovome naročito doprinosi loše regulirana glikemija. Tada veći unos kalija sa hranom može izazvati opasne smetnje u radu srca. Kalija ima dosta u većini namirnica, posebno biljnog porijekla. Zbog visokog sadržaja kalija, ovim bolesnicima se zabranjuje unos sušenog i koštunjavog voća, dok je unos ostalog voća i povrća, kao i njihovih prerađevina ograničen. Postoji i lijek koji regulira vrijednost kalija.
Da biste spriječili oštećenje kostiju trebate voditi računa o unosu fosfora i kalcija. Ukoliko imate povećanu vrijednost fosfora u krvi, mlijeko i jogurt ograničite na jednu šalicu, a sir na 50 g dnevno. Soja se ne preporučuje, a grah je dozvoljen povremeno do 100 g. Takođe, treba izbjegavati industrijske proizvode kojima se dodaju fosfati. I pored dijete, fosfor u krvi se često ne može zadovoljavajuće kontrolirati bez lijekova. Kako namirnice koje sadrže dosta fosfora sadrže i kalcijum, to ako se pridržavate svih navedenih savjeta obično nećete moći unositi potrebnu količinu kalcia. Zbog toga je neophodno da kalcij unosite u obliku gotovih preparata.
Alkoholna pića su dozvoljena u umjerenim količinama – jedna čaša dnevno. Dozvoljeno je i umjereno konzumiranje kave. Začine možete koristiti da popravite ukus jela. Gotove mješavine začina nisu preporučljive jer sadrže dosta kuhinjske soli, ali je zato dozvoljen slobodan izbor začinskog bilja u manjim količinama.
Uz ovakvu dijetu potrebno je uzimati i neke vitamine i minerale. Najčešće su to vitamini B grupe i preparati željeza.
Dijeta sa 40 grama bjelančevina za bolesnike koji imaju šećernu bolest i smanjenu funkciju bubrega:
Doručak:
1. bijela kava (mlijeko 1,5 dl, crna kava 0,5 dl)
2. kruh 50 g
3. jaje ili sir 30 g
4. margarin ili maslac 5 g
Užina:
1. keks 50 g
2. jabuka ili mandarina ili breskva 20 g
Ručak:
1. juha ili varivo od povrća
2. jelo od povrća (dozvoljeno povrće: zelje, kelj, karfiol, špinat, mahune, zelena paprika, paradajz 200 g, krumpir 150 g, mrkva, luk, crvena paprika, ukuhan paradajz 100g) ili riža 50 g
3. juneće ili pileće meso
4. salata 100-150 g (dozvoljeno povrće: krastavac, zelje, zelena salata, paradajz, zelena paprika)
5. kruh 50 g
6. voće 150 g (dozvoljeno voće: jabuka, breskva, jagoda, narandža, kupina, malina, grožđe ako nije slatko)
Užina:
1. kompot od jabuka 100 g
Večera:
1. jelo od povrća kao za ručak
2. jogurt 1 dl
3. kruh 30 g
4. jabuka 200 g
Obrok pred spavanje: kruh 30 g, margarin ili maslac 5 g
Po 5 grama bjelančevina nalazi se u:
40 g tijesta 50 g pšeničnog brašna
75 g riže 1 kg škrobnog brašna
60 g kruha 150 g mlijeka
1 dl jogurta[/t] 200 g vrhnja
12-15 g tvrdog sira 15-25 g mekog sira
50 g jaja 200 g kajmaka
25-30 g mesa 25 g ribe
5-50 g graha 30 g lješnjaka, oraha
150 g gljiva 200 g karfiola
75 g zelenog graška 75 g čokolade
15 g sušene soje 150 g kestena
Sadržaj kalija u 100 g nekih namirnica
brašno 210-290 mg riža 210 mg
kukuruz 340 mg kruh 110-180 mg
tijesta 80 mg keks 150 mg
meso 200-250 mg riba 250 mg
jaje 140 mg mlijeko 140 mg
jogurt 130 mg vrhnja 65 mg
maslac 20 mg sir 80-100 mg
mahune, kupus 250 mg luk, krastavac 150 mg
karfiol, grašak 350 mg krumpir 380 mg
paradajz 270 mg grah 1500 mg
soja 1800 mg
paprika 180 mg mrkva 250 mg
gljive 400 mg rotkvica 270 mg
špinat 140 mg tikvice 270 mg
banana 600 mg breskva 195 mg
limun 160 mg lubenica 160 mg
jagoda 150 mg jabuka 110 mg
Breskva 370 mg kruška 135 mg
orah, lješjaik 500-600 mg[ sušeno voće 600-800 mg
narandža 180 mg trešnja 250 mg
višnja 190 mg malina 180 mg
šljiva 210 mg[ grožđe 220 mg
šećer 3 mg džem 80-100 m